Emina Bašić: Akademija treba biti mjesto za učenje o jednakosti spolova

Emina Bašić, je alumna Internacionalnog univerziteta u Sarajevu (IUS). Diplomirala je Međunarodne i javne odnose, a nakon završenih studija upisala je magisterij na ERMA (Evropski regionalni master program za demokratiju i ljudska prava u jugoistočnoj Evropi). U budućnosti sebe vidi kao uspješnu ženu, i kaže da joj je osnovni zadatak borba za ljudska prava i ravnopravnost.

Prošle sedmice, Emina je na IUS-u održala predavanje o svom završnom M.A. radu koji će uskoro biti i publikovan.

Možeš li nam nešto više reći o svom školovanju poslije IUS-a?

Nakon diplomiranja na IUS-u, Odsjek za međunarodne odnose, upisala sam program ERMA. Programom ERMA koordiniraju Univerzitet u Sarajevu, Centar za interdisciplinarne studije (CIS) i Univerzitet u Bolonji.

U oktobru ove godine uspješno sam odbranila magistarski rad pod nazivom: "Rodno odgovorno budžetiranje kao sredstvo za osiguranje ravnopravnosti polova: upoređivanje Bosne i Hercegovine i Srbije" i dodijeljena mi je nagrada za jednu od najboljih teza koja će biti i objavljena.

Vrlo zanimljiva tema. Šta je to što te potaklo da odabereš ovakvu vrstu teme?

Tokom studiranja na IUS-u dobila sam priliku da jedan semestar provedem na Erasmus+ razmjeni u Istanbulu, na Univerzitetu Istanbul Sehir. Tu sam se prvi put susrela sa predmetima koji se tiču gender-a, feminizma i ljudskih prava. To je bilo vrlo pozitivno iskustvo za mene, jer ranije nisam imala priliku da učim o ovim veoma bitnim temama. Sada mogu reći da je ovaj neobični splet okolnosti probudio u meni želju da studiram ljudska prava i naposljetku obradim ovakvu temu.

Tema koju sam izabrala je relativno nova na ovim prostorima što je zahtijevalo detaljnije istraživanje o istoj, ali se defitivno isplatilo, jer je donijelo svježe i zanimljive zaključke u finalnoj komparaciji.

Koliko je pojam Gender-a i ravnopravnosti bitan za nas mlade?

Mnogo! Nažalost ovaj termin nije dovoljno poznat i 'bitan' u našem regionu, ali u cilju postizanja rodne ravnopravnosti važno je prije svega znati značenje pojma 'gender', i razlikovati riječi 'gender' i 'sex'.

To nije dominacija jednog spola nad drugim, već potrebna sinergija između njih, koja doprinosi jednakim mogućnostima za žene i muškarce. Ono što mnogi zaboravljaju jeste da je gender-društveno koristan, a upravo te socijalno konstruirane norme i predrasude ukorjenjene u privatni i javni život dovele su do obrazaca diskriminacije, rodne nejednakosti i podređenosti žena

Koliko je taj isti pojam bitan za naše školovanje?

Jedan dio moje teze se bavio i akademijom, tačnije zastupljenosti gender predmeta tokom školovanja u BiH i Srbiji. Rezultati su poražavajući. Pored toga što je jako mali ili nikakav broj predemeta koji se bave rodnom ravnopravnosti ili gender-om, ove teme nisu dovoljno spomenute ni u silabusima srodnih predmeta. Mi moramo da priznamo da živimo u patrijahalnom društvu gdje je teže doprijeti do mladih ljudi. Akademija bi trebala da bude mjesto za učenje o značenju, pravima i jednakosti spolova kojim svi treba da težimo.

Da li si čula o projektu SAGE koji se realizuje na IUS?

Naravno da jesam. Drago mi je da se prepoznala vrijednost i značaj tematike kojom se ovaj projekat bavi. Projekat SAGE je odličan primjer i vrlo dobra prilika da se IUS dovede u rang evropskih akademskih institucija po pitanju ravnopravnosti spolova. Svaki doprinos promjenama i poboljšanju rodne ravnopravnosti dovodi BiH bliže EU. Rodna ravnopravnost je temeljna vrijednosti na kojima počiva sistem ljudskih prava i koja omogućava ekonomski i socijalni razvoj svakog društva. Ponosna sam što je IUS jedini u BiH koji institucionalno radi na implementaciji ovakvog projekta i vjerujem da će dr Jasminka Hasić, kao koordinatorica projekta i asistent Mirza Rastoder dati sve od sebe da to bude što uspješnije.

 

Top