This research project, led by the IUS professor Sabina Semiz, addresses the potential and perspectives of gene editing techniques which have created headlines, enthusiasm and concern in genetic research arguably not seen since the mapping of the human gen
 

Grant Vijeca ministara BiH za pripremu projekta EU-Horizon 2020 "Editovanje gena i geneticko savjetovanje: perspektive u oblasti biomedicine i bioetike", 2017-2018.

Ovaj naucno-istraživački projekt koji vodi profesor sa IUS-a, Sabina Semiz, odnosi se na mogućnosti i perspektive korištenja tehnika za editovanje gena, koje izazivaju medijsku pažnju, entuzijazam i zabrinutost na polju genetičkih istraživanja, nezabilježene još od mapiranja humanog genoma krajem prošlog stoljeća. Ova tehnika koristi izmijenjenu tehniku editovanja gena, u vidu tzv. „molekularnih makaza“ CRISPR-Cas9, koja je transformisala geneticka istraživanja otkako su njegove mogućnosti prvi put demonstrirane 2012. godine. Ono što je važno je to da ova tehnika omogućava doktorima da naprave izmjene u humanoj DNK, da time uticu na molekularne mehanizme i tretiraju genetske poremećaje.

Pored toga, genetička testiranja i razumijevanje genetičkih podataka predstavlja ogromnu prilik,u ali i nove izazove za društvo. Sistem javnog zdravstva će u budućnosti sve više biti pitan za mišljenje i savjetovanje vezane uz genetičke informacije koje se cesto pruzaju privatno. Genetički testovi koji se nude direktno potrošačima (tzv. direct-to-consumer, DTC) pojavili su se u ranim 2000-tim godinama i potrošačima je omogućeno da imaju pristup svojim genetičkim informacijama često bez preporuke ili savjeta ljekara. Kao rezultat ovog naučnog napretka genetičko testiranje prati veliki broj etičkih dilemma i novih pitanja o tome kako protumačiti genetičke testove, cime se ukazuje na posebnu vaznost pruzanja adekvatnog savjetovanja pacijenta nakon analize genoma.

Važno je spomenuti i da navedeni naucno-istrazivacki projekt podrazumijeva razlicite pristupe u uključivanju javnosti, koji idu dalje od informisanja i konsultovanja javnosti prema promovisanju znanja koje društvo treba imati o novim naucnim tehnologijama. Takođe, projekt promovise principe bioetike vezane uz editovanje gena i tako ima veliki potencijal da unapredi svijest među predstavnicima intreresnih grupa, uključujući zdravstvene ustanove, vladine institucije, naučnu zajednicu i javnost. Ovaj grant će takođe doprinijeti proslavi Svjetskog dana bioetike u oktobru 2018. godine, koju će po treci put za redom organizovati Prof. dr. Semiz, voditelj UNESCO Katedre za bioetiku Bosne i Hercegovine, u saradnji sa studentima i drugim kolegama sa naseg Univerziteta.

Top