Dekanesa Pravnog fakulteta i vanredni profesor dr. Aliye F. Mataraci, je održala predavanje na novom predmetu Društvena odgovornost i održivi razvoj. Cilj predmeta, kojeg je uvela u plan i program Fakulteta docentica Özge Büyükdağlı, je upoznavanje studenata sa pojmom održivosti i razvijanje svijesti o modernim trendovima i promjenama u društvu. Dekanesa Mataraci je, nakon predstavljanja Svjetskog monitora društvenog kapitala, projekta u okviru Partnerstva za postizanje UN-ovih Ciljeva održivog razvoja, podijelila rezultate za Bosnu i Hercegovinu o kojima je kasnije razgovarala sa studentima.
Internacionalni univerzitet u Sarajevu je aktivni član Svjetskog monitora društvenog kapitala od 17.05.2018. godine kada je potpisan sporazum između dr. Alexander Dilla, predstavnika direktora Instituta za privredu i ekonomiju u Bazelu i van.prof.dr. Aliye F. Mataraci, dekanese Pravnog fakulteta, predstavnika Internacionalnog univerziteta u Sarajevu (IUS). Potpisivanjem ovog sporazuma o saradnji, obje strane su dogovorile izradu plana saradnje s ciljem provođenja zajedničkih inicijativa sa posebnim fokusom na Svjetski monitor društvenog kapitala (upitnik za društveni kapital sa otvorenim pristupom za građane u cijelom svijetu) koji je u vlasništvu Instituta za privredu i ekonomiju u Bazelu.
Svjetski monitor društvenog kapitala je odabran za sljedeće Ciljeve održivog razvoja: 8 (Dostojanstven rad i ekonomski rast), 11 (Održivi gradovi i zajednice) i 16 (Mir, pravda i snažne institucije). Određen je vremenski okvir za osam društvenih dobara (uslovi, povjerenje, mjere, porezi, investicije, pružanje pomoći, dobronamjernost, gostoljubivost) u Bosni i Hercegovini koji će biti osnova za implementaciju međunarodnog Monitora socijalnih prava na Zapadnom Balkanu u 2022. godini. Iako svih 17 Ciljeva održivog razvoja prije svega ovise o socijalnim pravima, procjenjivanje i poboljšavanje socijalnih prava je jedan od načina da se u isto vrijeme obradi svih 17 Ciljeva održivog razvoja.
Rezultati Svjetskog monitora društvenog kapitala za 2021. godinu, a to su rezultati za 177 afričkih gradova uključujući 400 kvalitativnih komentara ispitanika, kao i studije slučaja za gradove u Afganistanu, Albaniji, Bangladešu, Brazilu, Zelenortskoj Republici, Čileu, Etiopiji, Njemačkoj, Crnoj Gori, Nepalu, Sjevernoj Makedoniji, Pakistanu, Srbiji i Bosni i Hercegovini, su objavljeni ove sedmice: https://sustainabledevelopment.un.org/content/documents/commitments/3914_11706_commitment_300_Cities_and_their_social_goods_to_achieve_the_SDGs.pdf .
Na osnovu rezultata za Bosnu i Hercegovinu, moguće je uočiti pad prosječnih vrijednosti za sva socijalna dobra u periodu između 2018. i 2021. godine. Ukoliko uporedimo prosjek Sarajeva za 2021. godinu sa prosjekom iz 2018. godine, vidimo pad prosječnih vrijednosti za sva socijalna dobra osim kategorije spremnosti na ulaganje u državna i regionalna dobra, gdje je primjetno blago povećanje za 0,06, te je moguće zaključiti da i dalje postoji spremnost na ulaganje bez obzira na pandemiju u 2020. godini.
Kada se poredi prosječna vrijednost Sarajeva iz 2021. sa istom iz 2020., moguće je vidjeti drastičan pad prosječnih vrijednosti za sva socijalna dobra. Moguće objašnjenje za pad u svim socijalnim dobrima u Sarajevu između 2020. i 2021. godine može biti utjecaj pandemije u 2020. godini. Između 2018. i 2021. godine, vrijednosti za kategorije pružanja pomoći, dobronamjernost i gostoljubivost se čine višim nego vrijednosti za druge kategorije i u Sarajevu i u Bosni i Hercegovini.
