Promocija knjige "Sjećanja na Kodžali: Djeca koja nisu odrasla, 25 – 26. februar 1992. godine"

U petak, 22. februara 2018. godine, autor Elshad Eyvaz promovirao je na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu svoju knjigu “Sjećanja na Hodžali: Djeca koja nisu odrasla, 25 - 26 februar 1992. godine”. Knjiga je zasnovana na sjećanjima 25 svjedoka masakra koji su u to vrijeme imali između 4 i 13 godina, i kojima su oba roditelja poginula u toj noći.

Promocija ove knjige bila je dio komemoracije 26. godišnjice masakra Hodžali . Delegacija koju je predvodio ambasador Azerbejdžana u BiH, Srbiji i Crnoj Gori, Nj. E. dr. Eldar Hasanov, položila je vijenac spomeniku posvećenom žrtvama rata u Parku azerbejdžansko-bosanskohercegovačkog prijateljstva. Nakon ceremonije, delegacija se uputila ka Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu, koji je bio domaćin komemoracije.

Rektor IUS-a prof. dr. Tahsin Erkan Türe je svojim govorom otvorio komemoraciju. Tom prilikom, rekao je: „Dok se sjećamo 26. godišnjice masakra Hodžali, moramo informisati međunarodnu zajednicu o užasima ratnih zločina koje čine okupatori i zahtijevati pravdu za nevine žrtve.” Dr. Türe je takođe podsjetio publiku na poruku prijedsednika Alije Izetbegovića: „Nemojte nikada zaboraviti genocid, jer ako ga zaboravite, on će se ponoviti.“

Slijedila su izlaganja istaknutih govornika: Nj. E. dr. Eldar Hasanov, ambasador Azerbejdžana; autor knjige Elshad Eyvazli; član parlamenta Republike Azerbejdžan Chingiz Ghanizadeh; dr. Sabahudin Hadžialić i dr. Edin Halapić.

Autor knjige Elshad Eyvazli je između ostalog rekao: Ova knjiga se bazira na sjećanjima i svjedočanstvima očevidaca genocida. Ova djeca su sada odrasli zreli ljudi i iako nastavljaju sa svojim životom, njihove misli su ostale u noći između 25 i 26 februara 1992. godine. Zato sam odlučio da ovu knjigu nazovem "Djeca koja nisu odrasla."

Posjetioci su imali priliku čuti i svjedočenja dvije osobe koje su bili očevici događaja i čija su izlaganja uključena u knjizi: Murad Huseynov i Sabina Maharramove, koji su oboje izgubili oba roditelja u Hodžaliju.

Nakon ovog dijela programa posjetioci su imali priliku pogledati i izložbu posvećenoj istoj temi u glavnom holu IUS-a.

Na konferenciji su bili prisutni mnogi drugi uvaženi gosti, ambasador Turske u BiH. Nj. E. Haldun Koç, brojni zvaničnici, članovi akademske zajednice i profesori IUS-a, istaknuti stručnjaci, i drugi. Konferencija je organizovala ambasada republike Azerbejdžana u BiH, Srbiji i Crnog Gori, u saradnji sa Internacionalnim Univerzitetom u Sarajevu.

 

O genocidu u gradu Khojaly

U noći između 25. i 26. februara 1992. godine jermenske oružane snage uz pomoć 366. pješadijskog puka bivšeg SSSR-a zauzele su Khojaly – mali grad smješten u regiji Nagorno-Karabakh Republike Azerbejdžan. Masakr bez presedana počinjen je nad azerbejdžanskim stanovništvom u gradu. Ova krvava tragedija, koja je postala poznata kao genocid u Khojalyu obilježena je istrebljenjem i zarobljavanjem na hiljade Azerbejdžanaca, a grad je sravnjen sa zemljom.

Brutalno uništenje stotina nevinih stanovnika Khojalya bilo je jedan od najtežihzločina za vrijeme oružanog sukoba u regiji Nagorno-Karabakh u Azerbejdžanu i u njenoj okolini (in and around the Nagorny Karabakh region of the Republic of Azerbaijan).

Kao rezultat toga, 613 osoba je ubijeno, uključujući 106 žena, 63 djece i 70 starijih osoba. 1.275 stanovnika je zarobljeno, dok je sudbina 150 osoba ostala nepoznata do danas. U toku tragedije 487 stanovnika Khojalya teško su ranjeni, uključujući 76 maloljetne djece. 6 obitelji su potpuno uništene, 26 djece je izgubilo oba roditelja, a 130 je ostalo bez jednog od njih. Od onih koji su poginuli, 56 osoba je ubijenoposebno okrutno: živi su spaljeni, skalpirani, odrubljene su im glave, iskopane su im oči, a trudnicama su probadani stomaci.

Genocid u Khojalyu priznat je i obilježen u parlamentarnim aktima usvojenim u brojnim zemljama. Do sada, zakonodavna tijela Bosne i Hercegovine, Kolumbije, Češke Republike, Hondurasa, Jordana, Meksika, Pakistana, Paname, Perua, Rumunije, Sudana i Džibutija, kao i zakonodavna tijela više od deset država u Sjedinjenim Američkim Državama usvojila su relevantne parlamentarne rezolucije.

Top