Prof. dr. Kerima Filan govorila o Bosni 18. stoljeća u okviru TLT Talks predavanja

Prof. Dr. Kerima Filan

Osmo predavanje u okviru TLT Talks (Türkoloji Sohbetleri) za proljetni semestar 2026. godine održano je uz učešće prof. dr. Kerime Filan s Odsjeka za turski jezik i književnost Univerziteta u Sarajevu. Njeno predavanje pod naslovom “A Comparative Reading of Evliya Çelebi’s Seyahatname and Molla Mustafa’s Mecmua” studentima i prisutnima ponudilo je vrijedan uvid u kulturnu i društvenu historiju Bosne 18. stoljeća kroz dva značajna osmanska izvora.

U svom izlaganju, prof. dr. Filan predstavila je život i djelo Mula Mustafe Bašeskije, jednog od najznačajnijih hroničara Sarajeva i Bosne u osmanskom periodu. Objasnila je da je Mula Mustafa rođen 1731/32. godine u sarajevskoj mahali Mimar Sinan, te da je svoje prvo obrazovanje stekao u lokalnoj mektebskoj školi kod Süleymana Efendije. Godine 1757/58. počeo je raditi kao učitelj u osnovnoj školi u blizini Ferhadija džamije, a dvije godine kasnije služio je i kao imam i propovjednik u džamiji Bozadži hadži Hasan.

Prof. dr. Filan naglasila je da je Mula Mustafa bio duboko posvećen pisanju, čitanju i bilježenju događaja koji su se odvijali oko njega. Pored svog naučnog i vjerskog rada, stekao je i sufijsko obrazovanje kod šejha kadirijske Hadži Sinanove tekije, čime je dodatno obogatio svoje duhovno obrazovanje. Istakla je da se glavni izvor informacija o njegovom životu nalazi u dnevničkim zapisima poznatim kao Medžmua, koje je vlastoručno pisao na osmanskom turskom jeziku.

Centralni dio predavanja bio je posvećen poređenju Medžmue Mula Mustafe Bašeskije i Seyahatname Evlije Čelebije. Kako je prof. dr. Filan objasnila, Evlija Čelebija posjetio je Sarajevo otprilike stoljeće ranije i opisao opće karakteristike grada i njegove vjerske institucije, dok je Bašeskija mnogo detaljnije bilježio događaje kojima je lično svjedočio ili o kojima je slušao u Sarajevu i široj bosanskoj regiji. Gotovo pedeset godina dokumentovao je svakodnevni život, društvene promjene i značajne događaje, čime je Medžmua postala neprocjenjiv izvor za razumijevanje života u Bosni 18. stoljeća.

Na kraju predavanja, prof. dr. Kerima Filan naglasila je važnost daljnjeg istraživanja kulturne historije osmanskog perioda, te ohrabrila studente i istraživače turkologije da nastave istraživati ovu važnu oblast.