Priče razorenih gradova o otporu: Nesalomivi hod čovječanstva – primjeri Sirije, Palestine, Bosne i Sumuda

The Unshakable March of Humanity

Centar za balkanske studije (BSC) Internacionalnog univerziteta u Sarajevu (IUS), u saradnji s Odsjekom za političke nauke i međunarodne odnose (PSIR), organizovao je panel-diskusiju posvećenu stradanju civila u Gazi te širim temama otpora, dostojanstva i otpornosti. Panel je okupio aktiviste gđu Tülay Gökçimen, g. Fatiha Sinana, g. Borisa Vitlačila i g. Muhammeda Huzeyfu Küçükaytekina, koji su podijelili svoja razmišljanja o humanitarnom aktivizmu, nenasilnom otporu i važnosti dugoročne solidarnosti.

Događaj je otvoren projekcijom dokumentarnog filma „Surreal Syria” autorice Tülay Gökçimen, koji je dao kontekst za panel-diskusiju koja je uslijedila. Razgovor je bio fokusiran na razaranje gradova, ograničenja i neuspjehe međunarodnih humanitarnih mehanizama te kontinuiranu borbu pogođenih zajednica za očuvanje života, identiteta i nade.

Panelisti su naglasili da civili u Gazi i dalje gube živote uprkos proglašenim prekidima vatre, dok se međunarodne organizacije suočavaju s ozbiljnim izazovima u pružanju djelotvorne humanitarne pomoći. Aktivisti uključeni u Globalnu flotilu Sumud istakli su ključnu ulogu civilnog društva i nenasilnog otpora, naglašavajući da, iako inicijative poput Sumuda imaju simboličan i praktičan značaj, njihova stvarna učinkovitost zavisi od kontinuiranog i dugoročnog angažmana.

Govornici su također istakli poseban značaj Sarajeva kao grada domaćina, povlačeći paralele između iskustva Bosne i Hercegovine tokom 1990-ih godina i trenutnog stradanja u Palestini. Panel je naglasio da historija opsade, raseljavanja i poslijeratne obnove Bosne i Hercegovine predstavlja snažan moralni i politički temelj za solidarnost, zagovaranje i podizanje međunarodne svijesti.

Događaj je zaključen pozivom na kontinuirani aktivizam i snažnije međunarodno djelovanje u suočavanju s onim što su učesnici opisali kao dugotrajnu i strukturnu nepravdu, uz reafirmaciju važne uloge univerziteta i civilnog društva u održavanju ovih pitanja vidljivim na globalnoj agendi.

Pogledajte prilog N1 o programu ovdje: