Dr. Sencer Yeralan, kog je IUS već imao priliku čuti u martu ove godine, kada je održao predavanje: "Sve što ste ikada željeli znati o sistemima, a niste smjeli da pitate", postao je ove godine redovni profesor na IUS-u. Iskoristili smo priliku da porazgovaramo sa novim profesorom, o njegovim očekivanjima i planovima.
Kakvi su Vaši prvi utisci o IUS-u i fakultetu?
Jako sam uzbuđen što sam ovdje. Na IUS-u imamo studente iz 55 različitih zemalja i profesore iz 20 različitih zemalja. Vidim veliki potencijal. Takođe, jako smo uzbuđeni što na IUS-u imamo novu energičnu upravu.
Možete li nam reći nešto o predmetima koje predajete?
Predavaću Uvod u operativna istraživanja, zajedno sa Uvodom u naučni menadžment. Ovaj predmet obuhvata korištenje čvrste naučne i kvantitativne metode pri donošenju menadžerskih odluka. Na primjer, ako želite izgraditi novi aerodrom u BiH. Prvo ćete to pitanje pretočiti u matematičku formulaciju, a onda iznaći rješenje zasnovano na računu. Ili, primjera radi, imate pet različitih odjela i pet različitih projekata, i pokušavate odlučiti kojem odjelu bi trebalo dodijeliti koji projekat. Ako pronađete rješenje za to pitanje zasnovano na matematičkoj formuli, to se zove Operativno istraživanje ili Naučni menadžment.
Drugi predmet je u domenu industrijskog inžinjeringa i nešto je što ja posebno volim, Tehnologija i menadžment istraživanja i razvoja. To je više kvalitativni predmet, ali je važan za inžinjere zato što oni često brzo budu unaprijeđeni i postanu i sami menadžeri. Kada postanu viši stručnjaci, onda moraju razmišljati o tome kako će upravljati istraživačkim snagama, razvojem proizvoda, razvojem procesa, kako ocijeniti nove tehnologije, kako se mjeri efektivnost istraživanja i razvoja, i slično.
Možete li nam reći nesto više o planovima za FBA?
Mi na fakultetu smo sebi postavili tri cilja. Željeli bismo da usmjerimo institucionalne procese na taj način da sve što radimo na fakultetu radimo sa što je manje moguće napora i da bude lahko razumljivo. Tako kada dođu studenti i profesori iz svih tih različitih zemalja, svi mogu raditi zajedno bez ikakvog zastoja.
Sljedeći cilj bi bio unaprijediti našu raznolikost, povećati broj studenata iz drugih zemalja, iz Sjeverne i Zapadne Europe, iz Južne i Sjeverne Amerike, i Okeanije. Moj lični kratkoročni cilj bi bio da imamo trećinu studenata iz BiH, trećinu iz Bliskog Istoka, i trećinu sa Balkana i iz Euro zone. Isto je i sa fakultetskim osobljem. Na FBA-u imamo fakultetsko osoblje iz različitih zemalja, pa imamo dobru raznolikost.
Naš treći cilj bio bi da uspostavimo kontakt i razgovaramo sa Bosanskim i međunarodnim kompanijama i institucijama, uključujući nacionalne i nadnacionalne institucije. Kako bi to započeli, osnivamo jedan savjetodavni odbor za FBA, i pozivamo direktore i menadžere da mu se pridruže. Odbor bi se sastajao na našem univerzitetu jednom godišnje, i diskutovao o zajedničkim projektima, studentskim praksama i sličnim temama. Na taj način bismo uspostavili organski vezu između FBA-a i privrede. Željeli bismo uspostaviti veze ne samo sa kompanijama, već i sa drugim regionalnim univerzitetima, jer su oni konkurencija vrijedna poštovanja. Nadamo se da ćemo sa njima ujedno sarađivati i takmičiti se. Moje polje je Sistemski inžinjering, prema kojemu postoji ideja da je zdrav i progresivan sistem onaj u kome imate paralelno saradnju i konkurenciju.
Na kraju, imate li neku poruku za studente?
Želio bih ih podsjetiti na to da ne uče za nas, već da sebe učine konkurentnijim i boljm. Kada diplomiraju, takmičiće se sa kolegama svjetskog kalibra. Bit će studenata iz cijelog globaliziranog svijeta koji su išli na ista predavanja
kao i oni ali su jako naporno učili. Studenti koji nisu učili puno, odradili svoj minimum, preskakali predavanja, i jedva dobili diplomu, će cijeloga života biti oštećeni. Dakle, studenti trebaju dobro iskoristiti godine dok su na fakultetu. To je vrijeme dragocjeno, ali sa kobnim imlikacijama i posljedicama.
