Balkanski studijski centar Internacionalnog univerziteta u Sarajevu analizirao ulogu i značaj Berlinskog procesa za BiH

 

U petak, 6 jula 2018 godine, Balkanski studijski centar Internacionalnog univerziteta u Sarajevu (IUS) predstavio je publikaciju ,,Bosna i Hercegovina i Berlinski proces: Analiza stanja ključnih procesa u BiH pred Londonsku konferenciju 2018”.

Autori analize Admir Mulaosmanović, Mirsad Karić, Emil Knezović, Ahmed Kulanić, Almir Mustafić i Hamza Preljević analizirali su ulogu i značaj Berlinskog procesa za Bosnu i Hercegovinu, reforme koje su se odvijale posljednjih godina, ali i ponudili konkretna rješenja za predstavnike Bosne i Hercegovine pred nastup na Samitu u Londonu koji će se održati 10. jula 2018. godine.

Direktor Centra Admir Mulaosmanović kazao je kako uprkos Berlinskom procesu i inicijativama koje su uslijedile, Bosna i Hercegovina se suočavala s mnogim problemima u pokretanju i provođenju reformi.

„Bh. politički faktori ne mogu sami pokrenuti reforme. Zbog toga je bitno prisustvo međunarodnog faktora i stranih centara moći. Mi im moramo ponuditi inicijative, prijedloge i ideje, ali bez njihove pomoći ne možemo postići puno“, rekao je Mulaosmanović.

Autori i promotori naglasili su da su mladi jedan od ključnih fokusa Berlinskog procesa.

„Mladi moraju preuzeti inicijative, uključujući i političku. Oni su često samo objekat drugih inicijativa i reformi“, kazao je Sedad Dedić, promotor publikacije.

Mirsad Karić za potrebe publikacije analizirao je vanjsku politiku Bosne i Hercegovine i napravio poređenje između jedina dva dokumenta koja su usvojena od potpisivanja Dejtonskog sporazuma. Kaže i da je veliki problem nepostojanje Zakona o vanjskoj politici.

„Svaka država ima zakon o vanjskoj politici, ali se bh. vanjska politika temelji samo na Ustavu i Zakonu o ministarstvima. Dakle, ne postoji Zakon o vanjskoj politici. To je nešto što je neophodno usvojiti što prije.“

Pored nepostojanja Zakona o vanjskoj politici, autori su naglasili važnost osnivanja ministarstva za dijasporu i diplomatske akademije.

„Europska unija svakih nekoliko godina donosi Dokument o zajedničkog vanjskoj i sigurnosnoj politici. Institucije Bosne i Hercegovine bi trebale uzeti u razmatranje novi dokument koji će izaći nakon Brexita i uvrstiti ga u nedavno usvojenu Strategiju o vanjskoj politici 2018-2023 u vidu amandmana. Također, ključno je usvajanje ministarstva za dijasporu, akademije za diplomate, akcionih planova i analiza vanjske politike od nezavisnosti do danas“, rekao je Karić.

Balkanski studijski centar ovom analizom olakšao je pripremu predstavnicima Bosne i Hercegovine za nastup na Samitu.

„Analizu smo poslali svima od Predsjedništva Bosne i Hercegovine do kantonalnih vlasti, ali još značajnije od toga je to što će analiza otići u središte događaja – na Samit u London“, kazao je Mulaosmanović.

Autori su zaključili da je teško predvidjeti posljedice Samita u Londonu prvobitno zbog toga što je od decembra to februara najavljivan kao najznačajniji u novijoj historiji, a od aprila takvih najava nema.

Samit u Londonu jedan je u nizu samita koji se održavaju u sklopu Berlinskog procesa. Predstavnici zemalja Zapadnog Balkana održat će seriju planiranih susreta s predstavnicima o Evropske unije o temama poput borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, infrastrukturnih i telekomunikacijskih projekata, euroatlanstkim integracijama i drugim procesima.

 

 

Top